Bošnjaci u BiH i širom svijeta neće šutjeti na otvorenu diskriminaciju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu od strane ideoloških policajaca koji su 9.maja, jednog od najuglednih bošnjačkih intelektualaca, proglasili nepodobnim za stjecanje doktorata. Nećemo dozvoliti da u Bosni i Hercegovini, domovini Bošnjaka, da se bilo kome zabranjuje stjecanje obrazovanja. Oni koji su plasirali izmišljene teze o Alispahiću, pokazali su da su zadojeni mržnjom prema Bošnjacima i da ovim činom ustvari potvrdjuju da pripadaju rasistčkim i nacionalističkim krugovima čije namjere su uništenje bošnjačkog nacionalnog korpusa.
Fatmira Alispahica poznajemo preko njegovih tekstova i javnih istupa, ali ne poznajemo sve one detalje njegove biografije koje ga svrstavaju u red najznacajnijih gradana Tuzle, grada u kome je vec godinama diskirminiran na isti nacin, od istih ideoloških policajaca, od kojih mu je 9. maja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu uskraceno gradansko i akademsko pravo da doktorira. Zato ovim našim biografskim slovom upoznajmo Fatmira Alispahica:
Izgleda da je u posljednjih dva mjeseca Filozofski fakultet u žiži interesovanja medija. Nije ni cudo, jer tolika kolicina negativne energije, i „ušutkavanja“ studenata konacno je morala da ekplodira.
Ugo Vlaisavljevic, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, uputio je Nastavno-naucnom vijecu Filozofskog fakulteta javni protest zbog odluke da Fatmir Alispahic, novinar i publicista, bude proglašen nepodobnim za stjecanje doktorata na tom fakultetu.
Ukidanje naroda kroz ukidanje njegovog identiteta jednako je ubijanju i protjerivanju tog naroda. Bošnjacki narod prognan je iz ostatka svoje zemlje u onoj mjeri u kome mu je prognana kultura, a namjesto bošnjackog naroda uspostavljena je ideološka projekcija Bošnjaka koji je poželjan samo ako je u ratu sam sa sobom.
Nekoliko bošnjackih autora i socijalnih mreža negativno je reagiralo na bosansku turneju kanadske autorice Irshad Manji, koja je u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci promovirala svoju novu knjigu „Allah, sloboda i ljubav“, a u kojoj, kao i u prošloj knjizi „Nevolje sa islamom danas“ - poziva na „reformu islama“. Irshad Manji je rodena u Ugandi, a danas je na Zapadu veoma cijenjena kao tumac islama, što svakako proizlazi i iz potrebe Zapada da muslimane u svijetu oslobada od njihovog identiteta i tradicije. O toj potrebi Zapada da muslimane tumaci svojim interesima, a ne autenticnim muslimanskim izvorima, pisali su poststrukturalisticki teoreticari. Najistaknutiji medu njima je Edward Said. Posljednje decenije je u književnosti, publicistici i nauci izrastao imigrantski korpus zapadnih tumaca islamskog svijeta, kakav nije postojao u vrijeme kada je 80-ih Salman Rushdie bio simbol disidentstva u islamu.
undefined
Ako je Fahrudin Radoncic izracunao da ce gaženjem uspomene na našeg prvog Predsjednika sebi isposlovati liderstvo u Bošnjaka, prevario se, jer je od njega i njegove stranke starija, i važnija, potreba Bošnjaka da Aliju Izetbegovica vide u lijepom svjetlu.
Published in
Borba za opstanak



